Digitalizacija u Bosni i Hercegovini: Društveni, institucionalni i sigurnosni izazovi i put ka transformaciji

Digitalizacija je ključni pokretač modernog društva, ekonomskog rasta i institucionalne efikasnosti. U savremenom svijetu, brzina digitalne transformacije često određuje uspjeh i održivost zemalja i organizacija. U Bosni i Hercegovini (BiH), međutim, proces digitalizacije je spor, fragmentiran i opterećen nizom izazova, uključujući političke, društvene i infrastrukturne prepreke. Iako postoji svijest o njenom značaju, konkretni rezultati i ključne reforme i dalje izostaju.

U ovom članku detaljno analiziramo stanje digitalizacije u BiH, izazove s kojima se suočava javni i privatni sektor, potencijalne korake ka ubrzanju digitalne transformacije i jačanju kibernetičke sigurnosti, kao i potrebu za podizanjem svijesti o njenoj važnosti.

Stanje digitalizacije u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina, prema UN-ovom e-Government Development Indexu (EGDI) za 2024. godinu, zauzima 107. mjesto među 193 zemlje. Sa indeksom 0,6329 (na skali od 0 do 1), BiH zaostaje za svim susjednim zemljama i daleko je ispod prosjeka Evropske unije. Ključne komponente ovog indeksa – razvoj digitalnih usluga, telekomunikacione infrastrukture i ljudskih resursa – ukazuju na sistemske slabosti.

Javni sektor

• Samo 20% građana BiH koristi e-upravu, dok je prosjek EU 56%.

• Procesi poput prijave poreza, izdavanja ličnih dokumenata i registracije preduzeća često zahtijevaju fizičko prisustvo, dok digitalne alternative ili ne postoje ili su neefikasne.

• Mnoge institucije koriste nepovezane IT sisteme, što otežava razmjenu podataka i pružanje usluga građanima.

Privatni sektor

• Prema istraživanjima, samo 27% malih i srednjih preduzeća (MSP) koristi digitalne tehnologije u svom poslovanju, dok je prosjek u EU oko 41%.

• Većina MSP-ova nema dovoljno resursa za ulaganje u digitalizaciju i implementaciju naprednih alata poput ERP, CRM i e-trgovinskih platformi.

• Slaba digitalna pismenost zaposlenika dodatno otežava usvajanje novih tehnologija.

Kibernetička sigurnost

• BiH nema funkcionalan državni CIRT tim (Computer Incident Response Team), koji bi bio ključan za zaštitu kritične infrastrukture i podataka.

• Rješenje o osnivanju CIRT-a doneseno je 2017. godine od strane Ministarstva sigurnosti BiH, ali do danas nije implementirano. Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine Ministarstvo sigurnosti/bezbjednosti BiH

• Bez ovog tima, BiH ostaje ranjiva na kibernetičke prijetnje i ne može pristupiti ENISA mreži, koja je centralna za koordinaciju kibernetičke sigurnosti u EU.

Ključni izazovi digitalizacije

1. Politička i institucionalna fragmentacija Vlada Federacije Bosne i Hercegovine

• BiH ima složenu političku strukturu, sa nadležnostima podijeljenim između entiteta, kantona i državnog nivoa. Ova fragmentacija otežava donošenje jedinstvenih politika i standarda za digitalizaciju.

• Institucije često razvijaju nepovezane sisteme, što dovodi do neefikasnosti i dupliciranja posla.

2. Nedostatak infrastrukture

• Prema podacima Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), samo 73% domaćinstava u BiH ima pristup internetu, dok je prosjek EU preko 90%.

• Ruralna područja su posebno pogođena, s ograničenim pristupom brzom internetu i modernim tehnologijama.

3. Slaba digitalna pismenost

• Obrazovni sistem nije prilagođen potrebama digitalnog doba. Većina osnovnih i srednjih škola ne nudi programe koji bi učenike upoznali s osnovnim digitalnim vještinama.

• U radnoj snazi, samo 60% zaposlenih ima osnovne digitalne kompetencije, što je daleko ispod prosjeka EU (75%).

4. Nedostatak kibernetičke sigurnosti

• Institucije i preduzeća često nemaju adekvatne sigurnosne protokole, što ih čini ranjivim na kibernetičke napade.

• Nizak nivo svijesti o važnosti kibernetičke sigurnosti dodatno povećava rizik od zloupotrebe podataka i sistema.

5. Ograničena finansijska sredstva

• Većina budžeta za digitalizaciju dolazi iz međunarodnih grantova, dok su domaća ulaganja minimalna. Ovo značajno usporava razvoj infrastrukture i usluga.

Kibernetički napadi u BiH: Porast prijetnji, globalni uticaji i izazovi digitalne sigurnosti

Kibernetički napadi predstavljaju jedan od najozbiljnijih izazova modernog društva, a Bosna i Hercegovina (BiH) nije izuzetak. Statistički podaci ukazuju na značajan porast broja kibernetičkih prijetnji u BiH, dok složena politička struktura, zaostala digitalna infrastruktura i nedostatak strateških inicijativa dodatno otežavaju adekvatan odgovor na ove izazove. Situacija je dodatno pogoršana globalnim geopolitičkim promjenama, uključujući rat u Ukrajini, koji je doveo do povećane aktivnosti u kibernetičkom prostoru.

Porast kibernetičkih napada u BiH

Prema izvještajima Centra za izvrsnost u cyber sigurnosti (CSEC), broj kibernetičkih napada u BiH bilježi dramatičan porast. U novembru 2022. godine zabilježeno je više od 9,2 miliona različitih kibernetičkih napada, dok sedmični prosjek iznosi oko 1.530 napada. To je značajno više od regionalnog prosjeka, koji iznosi 931 napad sedmično. Ove brojke ukazuju na intenzitet prijetnji s kojima se suočavaju institucije i organizacije u BiH.

Najčešći oblici napada uključuju:

• DDoS napade (Distributed Denial of Service): Cilj ovih napada je obustava rada digitalne infrastrukture, što može imati katastrofalne posljedice po kritične servise.

• Napadi na infrastrukturu PBX (Private Branch Exchange): Zabilježeno je preko 1,7 miliona incidenata, od kojih je većina povezana s telefonskim prevarama.

Uticaj rata u Ukrajini na kibernetičku sigurnost

Rat u Ukrajini dodatno je podstakao porast globalnih kibernetičkih prijetnji, uključujući indirektne efekte na BiH. Kibernetički napadi postali su sredstvo modernog ratovanja, što je dovelo do povećane aktivnosti u digitalnom prostoru. Iako BiH nije direktno pogođena ovim napadima, stručnjaci upozoravaju na rastuće rizike.

Prema riječima profesora Adnana Mrdovića s Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu, kibernetički napadi na kritičnu infrastrukturu postaju sve učestaliji, a očekuje se da će njihov broj nastaviti rasti. Globalna dinamika kibernetičkih prijetnji dodatno naglašava potrebu za jačanjem kibernetičke sigurnosti u BiH.

Zaostalost digitalizacije u BiH

Uz kibernetičke izazove, BiH se suočava i sa značajnim zaostatkom u digitalizaciji javnog i privatnog sektora:

• Digitalizacija javne uprave: Elektronske usluge su i dalje ograničene, a samo 20% građana koristi e-upravu, u poređenju sa prosjekom EU od 56%. Nedostatak integrisanih servisa usporava administrativne procese i smanjuje transparentnost.

• Digitalna transformacija privatnog sektora: Samo 27% malih i srednjih preduzeća (MSP) u BiH koristi digitalne tehnologije u poslovanju, što značajno zaostaje za prosjekom EU, koji iznosi 41%.

• Digitalna infrastruktura: Prema podacima Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), samo 73% domaćinstava u BiH ima pristup internetu, dok ruralne oblasti i dalje ostaju nedovoljno pokrivene.

Kako ubrzati digitalizaciju u BiH?

1. Razvoj jedinstvene strategije digitalizacije

• Usvajanje koherentnog pravnog i institucionalnog okvira koji bi obuhvatao standardizaciju IT sistema, centralizovane baze podataka i podršku za e-upravu.

• Uključivanje svih nivoa vlasti u implementaciju strategije kako bi se izbjegla fragmentacija.

2. Investicije u infrastrukturu

• Unapređenje širokopojasnog interneta, posebno u ruralnim područjima.

• Uvođenje cloud tehnologija za javne institucije kako bi se olakšalo upravljanje podacima.

3. Edukacija i razvoj vještina

• Reforma obrazovnog sistema s fokusom na IT i digitalne tehnologije.

• Organizacija obuka za zaposlenike u javnom i privatnom sektoru kako bi se poboljšale njihove digitalne kompetencije.

4. Osnivanje državnog CIRT tima

• Implementacija rješenja iz 2017. godine o osnivanju državnog CIRT tima kako bi se osigurala kibernetička sigurnost i pristup ENISA mreži.

• Nacionalni CIRT tim omogućio bi centralizovani odgovor na kibernetičke prijetnje i zaštitu kritične infrastrukture.

5. Podsticanje inovacija i partnerstava

• Subvencije za MSP kako bi se olakšala primjena digitalnih tehnologija.

• Saradnja s međunarodnim partnerima i IT kompanijama na razvoju digitalnih projekata.

Kako poboljšati kibernetičku sigurnost?

1. Nacionalna strategija za kibernetičku sigurnost

• Uvođenje obaveznih sigurnosnih standarda za sve javne institucije i privatne kompanije.

• Razvoj protokola za prevenciju i odgovor na kibernetičke incidente.

2. Edukacija i podizanje svijesti

• Javne kampanje za građane o važnosti zaštite ličnih podataka i prepoznavanju prijetnji.

• Edukacija mladih o kibernetičkoj sigurnosti kroz školske kurikulume.

3. Regionalna i međunarodna saradnja

• Integracija u ENISA mrežu za razmjenu informacija i najbolje prakse.

• Organizacija zajedničkih vježbi sa susjednim zemljama za simulaciju odgovora na kibernetičke napade.

Zaključak

Digitalizacija i kibernetička sigurnost u BiH su više od tehnoloških izazova – one su ključni preduslovi za ekonomski rast, društvenu inkluziju i institucionalnu modernizaciju. BiH mora poduzeti konkretne korake kako bi prevazišla trenutne prepreke, uključujući osnivanje CIRT tima, unapređenje infrastrukture, reformu obrazovnog sistema i podizanje svijesti o važnosti digitalizacije.

Saradnja između svih nivoa vlasti, privatnog sektora i međunarodnih partnera ključna je za postizanje ovih ciljeva. Vrijeme je da BiH iskoristi potencijal digitalne transformacije i osigura sigurniju, efikasniju i prosperitetniju budućnost za svoje građane.